U emisiji Izaberi zdravlje Prvog programa Hrvatskog radija, urednica Sandra Erak je u utorak, 15. ožujka 2016., ugostila zamjenika ministra zdravlja Ivana Bekavca, dr. med., ravnateljicu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maju Grbu-Bujević, dr. med. i predsjednicu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Ines Balint, dr. med. Razgovarali su o aktualnoj reformi hitne medicinske službe (HMS) koju je najavio ministar zdravlja doc. dr. sc. Dario Nakić, dr. med., a kojoj je cilj rasterećenje hitnih bolničkih prijema.
Odlučujući čimbenici učinkovitosti HMS-a su brzina reakcije i dostupnost. No, u bolničke centre za hitnu medicinu sve više pacijenata dolazi kako bi zaobišli svoje obiteljske liječnike, a čak 60 posto njih uopće nije hitno. Svi gosti u studiju Prvog programa Hrvatskog radija složili su se kako velik pritisak nehitnih pacijenta usporava brzinu rada HMS-a te dovodi u opasnost živote ljudi koji imaju neko stvarno hitno stanje. Prema programu reforme HMS-a, centri za hitnu medicinu ubuduće će samo primati pacijente koji su doista hitni, a ostali slučajevi bit će vraćeni liječniku obiteljske medicine, istaknuo je zamjenik ministra. Na njega se nastavila primarius Grba-Bujević koja je naglasila kako će trijažne sestre u bolnicama na temelju simptoma dijeliti pacijente u trijažne kategorije. Pri tom su pacijenti I., II. i III. kategorije hitni pacijenti koji imaju propisano vrijeme čekanja do konačnog zbrinjavanja, dok pacijenti IV. i V. trijažne kategorije nisu hitni i biti će upućeni svom obiteljskom liječniku ili dežurnima u domovima zdravlja.
Čak 70 posto pacijenata u bolnički centar za hitnu medicinu dođe bez uputnice svog obiteljskog liječnika, pa je predsjednica KoHOM-a apelirala na osiguranike da se u slučaju nehitnih, odgodivih stanja obrate svom obiteljskom liječniku. Također je pozvala zdravstvenu administraciju da ih educira o hitnim stanjima te da izradi postupnik za rad nakon što pacijent IV. i V. trijažne kategorije ne bude primljen na obradu. Iako se u nekim zemljama pacijenti koji na hitni bolnički prijem dođu bez uputnice novčano kažnjavaju, o takvim drastičnim mjerama u Ministarstvu zdravlja zasad ni ne razmišljaju, otkrio je doktor Bekavac.
Predstojnik Centra za hitnu medicinu KBC-a Zagreb doc. dr. sc. Ivan Gornik, dr. med. je u prilogu koji je pušten u emisiji rekao kako kroz njihov Centar dnevno prođe od 300 do 350 pacijenta te da bi prema njegovoj procjeni bar polovica tih pacijenta prethodno trebala na pregled kod svog obiteljskog liječnika što, naglasio je, ne znači da oni nisu hitni. Problem gužvi u centrima za hitnu medicinu nije jednoznačan, smatra docent Gornik, već je posljedica situacije u cijelom sustavu jer uz pacijente koji nisu hitni, njima dolaze bolesnici koji trebaju palijativnu skrb, zatim kronični, terminalni i onkološki bolesnici za koje sustav treba jasno odrediti u koju ustanovu se trebaju obratiti i na kojoj razini trebaju biti zbrinuti. Ministarstvo zdravlja svjesno je svih poteškoća s kojima se djelatnici u centrima za hitnu medicinu susreću, istaknuo je zamjenik resornog ministra te dodao kako imaju jasnu viziju kojom će poboljšati trenutno stanje i to kroz – domove zdravlja koji će konačno dobiti značaj koji im u društvu pripada, zatim centre za hitnu medicinu koji će se baviti isključivo hitnim pacijentima i unapređenjem palijativne skrbi na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Pacijenti se obraćaju i izvanbolničkim zavodima za hitnu medicinu, koji na dan primaju i više od tisuću poziva te izlaze na više stotina intervencija, od kojih je samo njih 20-ak posto doista hitno. Ravnateljica HZHM-a upozorila je da u njihove ambulante, odnosno prostore za reanimaciju dolazi velik broj nehitnih pacijenata koji je, prema statistikama kojima raspolaže HZHM, u 2015. dosegnuo brojku od pola milijuna. Izvanbolnička hitna pojačano radi vikendima i blagdanima jer pacijentima nisu dostupni liječnici obiteljske medicine. Predsjednica KoHOM-a tvrdi da tim danima od 7 do 19 sati dežuraju liječnici doma zdravlja, no da koncesionari nemaju tu obvezu. Dodala je da situacija nije ista u svim dijelovima RH te da je nužno potrebno definirati mjesto rada i osigurati opremu, prostor, financijske i druge uvjete kako bi takva dežurstva bila učinkovita.
