Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje, a za preživljavanje osobe koja ga je doživjela ključno je brzo započeti postupak oživljavanja uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), upozorava Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) uoči Svjetskog dana oživljavanja koji se svake godine obilježava 16. listopada.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj, a toj skupini pripada i iznenadni srčani zastoj kod kojeg uslijed poremećaja srčanog ritma dolazi do trenutnog gubitka srčane funkcije te prestanka dotoka krvi u mozak i druge organe, odnosno do smrti. Prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva, od iznenadnog srčanog zastoja u RH godišnje umire 9000 ljudi, odnosno jedna osoba svakog sata.
Preživljavanje se značajno povećava brzom intervencijom, unutar tri do pet minuta, i ranom defibrilacijom. Nažalost, nijedna hitna medicinska služba (HMS) u svijetu ne može u svim slučajevima unutar tri minute doći do osobe koja je doživjela iznenadni srčani zastoj stoga je iznimno važno građane upoznati s osnovnim mjerama održavanja života uz upotrebu AVD uređaja kako bi mogli prepoznati ovo hitno stanje i pravodobno pružiti pomoć. AVD uređaj jednostavan je za rukovanje, sam procjenjuje srčani ritam te na hrvatskom jeziku daje upute za daljnje postupanje.
Važnost edukacije građana koji mogu pružiti pomoć osobi koja je doživjela iznenadni srčani zastoj te tako spasiti život u sudbonosnim minutama do dolaska tima HMS-a prepoznao je HZHM koji je s Ministarstvom zdravstva još 2013. godine pokrenuo Nacionalni program javno dostupne rane defibrilacije "Pokreni srce – spasi život". Osnovne aktivnosti programa su promicanje važnosti rane defibrilacije, povećanje dostupnosti AVD uređaja i educiranje što većeg broja laika za provođenje postupka oživljavanja uz upotrebu AVD-a. U suradnji sa županijskim zavodima za hitnu medicinu te lokalnim i regionalnim samoupravama, HZHM je dosad educirao gotovo 4000 naših sugrađana kako bi ih osnažio da pomognu jedni drugima, spriječe loš ishod iznenadnog srčanog zastoja i tako doprinesu sigurnosti zajednice.
U vrijeme pandemije bolesti COVID-19 osobi koja je doživjela iznenadan srčani zastoj na siguran način može se pomoći pridržavajući se preporuka Europskog vijeća za reanimatologiju o oživljavanju tijekom pandemije. Prema tim preporukama, izvodi se samo vanjska masaža srca, bez umjetnog disanja, a za vrijeme izvođenja iste potrebno je unesrećenoj osobi zaštitnom maskom, maramicom ili tkaninom pokriti nos i usta. Disanje je potrebno provjeriti isključivo promatranjem prsnog koša, a nakon postupka oživljavanja nužna je higijena ruku.
