Ministri zdravlja prof. Rajko Ostojić, obrane Ante Kotromanović, unutarnjih poslova Ranko Ostojić te pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, potpisali su danas Sporazum o suradnji u provedbi programa edukacije iz pružanja prve pomoći i javno dostupne rane defibrilacije pod nazivom „Pokreni srce – spasi život“. Program predviđa edukaciju svih postupaka pružanja prve pomoći kao i pružanje pomoći putem automatskih vanjskih defibrilatora (AVD) koji će biti postavljeni na javne gradske površine, primjerice na kolodvore, stadione, zračne luke, trgovačke centre itd. Bit će nabavljeno 150 AVD-a te još dodatnih 30 uređaja za potrebe edukacije.
Sporazumom između četiri ministarstva dogovoreno je da će Ministarstvo zdravlja u razdoblju od 2013. do 2015. godine provoditi edukaciju djelatnika policije, pripadnika Oružanih snaga, zaposlenika željeznica, zračnih luka i drugih, budući da su oni svakodnevno u doticaju s velikim brojem ljudi. Već je dogovorena provedba edukacije iz napredne prve pomoći s MUP-om, jer su policajci ti koji na mjesto događaja dolaze prvi (tzv. „first responder“). Edukacija uključuje postupak u hitnim slučajevima, oživljavanje, postupak sa stranim tijelom u dišnom putu, zaustavljanje krvarenja, zbrinjavanje ozljeda, imobilizaciju i primjenu AVD-a. Tijekom edukacije u sklopu programa „Pokreni srce – spasi život“ polaznici će naučiti kako prepoznati znakove srčanog zastoja i pravilno pružiti prvu pomoć uz uporabu AVD-a. Uređaj omogućava da se u slučaju iznenadnog zastoja srca pomogne i prije dolaska hitne medicinske službe. Pomoć mogu pružiti i laici bez medicinskog znanja te tako spasiti život u sudbonosnim minutama do dolaska hitne medicinske pomoći. Prijenosni automatski vanjski defibrilator sam procjenjuje srčani ritam te na hrvatskom jeziku daje upute za daljnje postupanje.
Procjenjuje se da od 100 ljudi srčani zastoj danas preživi manje od 10, a provedbom programa „Pokreni srce – spasi život“ namjera je povećati preživljavanje i omogućiti da iznenadni zastoj srca preživi 50 od 100 osoba. U Hrvatskoj ih danas godišnje preživi 900 a moglo bi, prema svjetskim iskustvima, preživjeti 4.500 osoba. Bolesti srca na drugom su mjestu po smrtnosti u Hrvatskoj, a toj neslavnoj statistici značajno pridonose i iznenadne smrti zbog srčanog zastoja. Iznenadni zastoj srca može se dogoditi bilo kome pa i sportašima te mladim i zdravim osobama. Prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva, od iznenadnog zastoja srca godišnje umre 9.000 ljudi, odnosno svakog sata umre jedna osoba. Građane je stoga važno upoznati s postupcima pružanja prve pomoći, oživljavanja i upotrebe automatskih vanjskih defibrilatora, kako bi bili u stanju prepoznati hitna stanja i pravodobno pružiti pomoć.
