Djelatnici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) sa zanimanjem su prošli obuku o upotrebi automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) te načinu na koji se provode osnovne mjere održavanja života. U Europi se svakih 45 sekundi dogodi jedan srčani zastoj, istaknula je voditeljica radionice Branka Tomljanović, dr. med. spec., a za spašavanje ljudskog života ključna je kardiopulmonalna reanimacija koju započinju laici prije dolaska tima hitne medicinske službe. Rana reanimacija i neodložna defibrilacija (unutar 1-2 min.) rezultira postotkom preživljavanja većim od 60 posto.

Iskustvom koje je stekla kao instruktor na raznim tečajevima stalnog medicinskog usavršavanja, Branka Tomljanović, dr. med. spec. s lakoćom je provela djelatnike HZHM-a kroz nekoliko osnovnih koraka spašavanja ljudskog života. Ti koraci često se opisuju kao karike u "lancu preživljavanja", a riječ je o sigurnom pristupu žrtvi, provjeri stanja (reagira li), traženjem dodatne pomoći, otvaranju dišnog puta, provjeri disanja, pozivu HMS-a te pravilnom provođenju vanjske masaže srca do dolaska tima HMS-a.

Spašavanje ljudskog života uslijed srčanog aresta znatno je olakšao AVD uređaj, koji bez problema mogu koristiti i laici. Naime, AVD je jednostavan za uporabu budući da defibrilator sam procjenjuje srčani ritam, ali ne defibrilira već to čini osoba koja je žrtvi pritekla u pomoć. HZHM je nabavio je AVD, uvažavajući preporuku Europskog vijeća za reanimatologiju prema kojoj bi se AVD trebao nalaziti u blizini mjesta gdje se srčani arest može dogoditi češće od jednog puta u dvije godine. AVD se nalazi na ulazu u prostorije HZHM-a u Zagrebu, Ksaver 211, na mjestu lako dostupnom svima kojima je potreban, a svi djelatnici Zavoda uspješno su osposobljeni za njegovu primjenu.