U organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu danas su održana čak tri predavanja u sklopu projekta Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje) kojima su vrsni stručnjaci i iskusni praktičari - Gordana Antić, dr. med., Radmila Majhen-Ujević, dr. med. i Ivan Brdar, dr. med. podijelili znanja i iskustva primjenjiva u praksi sa zdravstvenim djelatnicima izvanbolničke hitne medicinske službe (HMS). Zahvaljujući modernoj informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, predavanja se u realnom vremenu prenose s centralne lokacije predavača na više lokacija slušača, odnosno liječnika te medicinskih sestara i tehničara županijskih zavoda za hitnu medicinu koji podijeljeni u četiri grupe prate aktualne teme iz područja hitne medicine.
Liječenje akutne boli u hitnoj medicini
"Primarni cilj i dužnost u hitnoj medicini je osloboditi pacijenta straha i riješiti ga bolova, individualnim pristupom, ovisno o vrsti boli i o pacijentu", istaknula je u svom predavanju Liječenje akutne boli u hitnoj medicini ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije Gordana Antić, dr. med., spec. hitne medicine. Dodala je da je upravo neliječena akutna bol najjači okidač stresnog odgovora koji pokreće vitalno ugrožavajuću kaskadu metaboličkog i upalnog odgovora, dok se ublažavanjem boli smanjuje aktivnost simpatikusa. Naglasila je kako je bol subjektivan osjećaj te da mora biti izmjerena, a primijenjena analgezija mora biti primjerena i učinkovita. "Uz paracetamol i nesteroidne analgetike, preporučeni opioidni analgetici su fentanyl i morfin za srednju do jaku bol u ponavljanim dozama", rekla je doktorica Antić te zaključila kako kod ozlijeđenih pacijenata odmah primijenjena analgezija povećava osjećaj sigurnosti i predstavlja humaniji odnos prema pacijentu.
Predavanje ravnateljice Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije danas su pratili zdravstveni djelatnici iz zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije te Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, a isto će se za preostale tri grupe polaznika održati 10., 24. i 31. ožujka ove godine.
Pristup bolesniku s dispnejom u hitnoj medicini
O dispneji – subjektivnom osjećaju nedostatka zraka kao jednom od vodećih simptoma u bolesnika koji traže pomoć u HMS-u, govorio je Ivan Brdar, dr. med., spec. hitne medicine iz Kliničkog bolničkog centra Split. Naglasio je kako je u dvije trećine bolesnika dispneja uzrokovana plućnim ili srčanim stanjem. Početnom procjenom, slijedeći ABC algoritam uz odgovarajuće žurno zbrinjavanje, utvrđuje se je li riječ o poremećaju koji može životno ugroziti pacijenta. "Široku diferencijalnu dijagnozu mogućih uzroka akutnog osjećaja nedostatka zraka sužavamo i usmjeravamo ovisno o elementima iz anamneze i fizikalnog statusa", naglasio je doktor Brdar te naveo da dijagnostička obrada uključuje određivanje plinova u krvi, laboratorijske nalaze, EKG, ultrazvuk te RTG srca i pluća. Dijagnostička obrada pokazat će je li riječ o pneumoniji, plućnoj emboliji, akutnom koronarnom sindromu, peri-miokarditisu ili nečem drugom, nakon čega se može započeti sa specifičnim liječenjem.
Predavanje Pristup bolesniku s dispnejom u hitnoj medicini danas su pratili liječnici te medicinske sestre i tehničari iz zavoda za hitnu medicinu Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske i Sisačko-moslavačke županije te Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, a isto će se za preostale tri grupe polaznika održati još 10., 17. i 31. ožujka 2022.
Napredno održavanje života odraslih
Predavanje Napredno održavanje života odraslih / napredno održavanje života u posebnim stanjima danas je održala Radmila Majhen-Ujević, dr. med. iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije. Istaknula je da nakon započetog osnovnog održavanja života slijede postupci koji uključuju prevenciju i primjenu algoritma naprednog oživljavanja života unutar- i izvanbolničkog srčanog zastoja uz primjenu postupaka ručne defibrilacije kod ritmova koji se defibriliraju, zatim primjenu naprednog održavanja dišnih putova, pristupa cirkulaciji i primjenu lijekova za vrijeme kardiopulmonalne reanimacije (KPR). "Za cijelo vrijeme KPR-a se pokušavaju identificirati i otkloniti potencijalno reverzibilni uzroci srčanog zastoja", rekla je doktorica Majhen-Ujević te detaljno opisala cikluse KPR-a.
Predavanje su pratili zdravstveni djelatnici zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, a preostale tri grupe polaznika imat će priliku poslušati doktoricu Majhen-Ujević 10., 17. i 24. ožujka 2022.
Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje) sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda, a provodi ga HZHM s ciljem stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja zdravstvenih djelatnika županijskih zavoda za hitnu medicinu na daljinu, bržeg protoka informacija i unapređenja kvalitete hitne medicinske skrbi.
