Na koji način bi se moglo regulirati umirovljenje djelatnika izvanbolničke hitne medicinske službe (HMS) saznali su hitnjaci na predavanju ravnateljice Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu prim. dr. sc. Marije Zavalić, dr. med., koja je u srijedu, 4. veljače 2015., u velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora održala predavanje: Može li radnik u hitnoj medicini raditi do 65. godine života?
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je reformu sustava staža osiguranja s povećanim trajanjem sukladno radnoj politici Europske unije. Umjesto dosadašnjeg Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem planira se, 1. siječnja 2016., uvesti Zakon o kategorizaciji štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika. S obzirom na težinu, uvjete i odgovornost rada, djelatnicima HMS-a ovo je jedinstvena prilika da i njihovo radno mjesto i zanimanje uđe u najavljeni Zakon. „Niti jedna zemlja Europske unije nema sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem, ali pojedine skupine radnika idu u mirovinu u određenoj dobi“, istaknula je primarius Zavalić. Kod nas trenutno, povećani staž osiguranja, odnosno beneficirani radni staž podrazumijeva da se za 12 mjeseci radnog staža priznaje 14, 15, 16 ili 18 mjeseci mirovinskog staža, ovisno o zanimanju. No, usvajanjem novog zakona uveo bi se dodatak na plaću i profesionalne mirovine za one koji rade na teškim poslovima za koje je predviđen beneficirani radni staž.
Budući da je u tijeku analiza radnih mjesta i zanimanja na koja se primjenjuje sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu upoznala je okupljene djelatnike HMS-a s Pravilnikom o metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem (NN, 45/00). Uz to što navodi da spomenuti zahtjev mogu podnijeti poslodavci, sindikati i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Pravilnik veoma detaljno propisuje što stručna dokumentacija treba sadržavati. Svi prisutni složili su se da izvanbolničkoj HMS treba vratiti pravo na beneficirani radni staž koji je izgubila 1999., kao i da djelatnici HMS-a sa 65 godina više nisu u dobroj tjelesnoj kondiciji kako bi, primjerice, trčali s pacijentom na nosilima s trećeg kata. S obzirom na navedeno, nameće se pitanje koji model umirovljenja izabrati i na osnovi kojih parametara. Pred sindikate u djelatnosti hitne medicine postavljen je izazov da međusobnim konsenzusom pronađu model kojim će se djelatnicima HMS-a omogućiti odlazak u raniju mirovinu, ali pod uvjetom da ta mirovina ne smije biti manja od one koju bi dobili umirovljenjem s punim stažem, i koji će predstaviti Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
