Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. sudjelovala je na panel raspravi treće konferencije Sigurnost cestovnog prometa Jutarnjeg lista na temu prevencije nesreća sudionika starije životne dobi.
"Zadatak hitne medicinske službe (HMS) je važan; brzina reakcije značajna je kako bi se izbjegla posljedica smrti ili oštećenja organizma", istaknula je tom prigodom primarijus Grba-Bujević te naglasila kako HMS ne dijeli pacijente na one starije i mlađe životne dobi, već postupa po Hrvatskom indeksu prijema hitnog poziva za medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu te ih rangira prema stupnju hitnosti. Dodala je da se kasnije može uočiti razlika između starijih i mlađih hitnih pacijenata u smislu da starije osobe koje dožive traumu često imaju druge komorbiditete koji, u konačnici, mogu utjecati na njihov zdravstveni ishod. Upravo zato, primarius Grba-Bujević pozdravlja sve moguće preventivne i edukacijske aktivnosti koje bi doprinijele sigurnosti starijih osoba u prometu.
Na panel raspravi sudjelovali su i voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija, izvršni predsjednik HCK-a Robert Markt, voditelj Službe za javno zdravstvo prim. doc. dr. sc. Ranko Stevanović, dr. med., pomoćnik glavnog tajnika Hrvatskog autokluba dr. sc. Sinan Alispahić, predstojnik Katedre za kazneno postupovno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Petar Veić i doc. dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti. Svi sudionici, uključujući moderatora Dušana Miljuša, složili su se kako su starije osobe izuzetno ranjiva skupina u prometu, a Josip Mataija iz MUP-a napomenuo je da u prometu stradavaju i kao vozači i kao putnici.
Demografsko starenje stanovništva dugoročan je trend koji je u Europi započeo prije nekoliko desetljeća. Prema podacima Eurostata, udio osoba starijih od 65 godina činio je 20,3 % ukupnog stanovništva EU-27, a predviđa se da će do 2100. činiti 31,3 % stanovništva. Stoga je potrebno kontinuirano pratiti sve sudionike u prometu, rekao je voditelj Službe za javno zdravstvo prim. doc. dr. sc. Ranko Stevanović, dr. med. pri čemu je iznimno važno u taj proces uključiti liječnike obiteljske medicine jer oni primjećuju promjene na svojim pacijentima. Docent Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti istaknuo je da društva koja imaju razvijeniji javni prijevoz imaju sigurniji cestovni promet, dok je dr. sc. Alispahić iz HAK-a naglasio važnost edukacije za svaku starosnu dob.
Prije same panel rasprave na konferenciji je održano nekoliko uvodnih prezentacija i izlaganja. Konferenciju su podržali ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i izvršni direktor European Transport Safety Councila Antonio Avenoso, a sudionicima i online pratiteljima obratio se i glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
O stanju sigurnosti prometa u 2020. na konferenciji je govorio Josip Matija iz MUP-a istaknuvši kako je prošle godine zabilježeno smanjenje broja prometnih nesreća za 23 %, dok je o psihofiziološkoj sposobnosti vozača starije životne dobi govorila mr. sc. Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva. Ulogu obiteljskih liječnika u prevenciji sigurnosti prometa na cestama predstavio je prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak s Medicinskog fakulteta. Pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske dr. sc. Goran Pejić istaknuo je važnost tehničke ispravnosti vozila, dok je voditelj razvoja tržišta AKD-a Darko Akrap predstavio nacionalnu elektroničku platformu za obradu tahografskih podataka – SOTAH.
