Znanstveno-stručni skup Karlovački bioetički susreti: zdravlje od rođenja do smrti okupio je danas u Karlovcu brojne stručnjake koji su razmijenili znanja i iskustva etičkih refleksija vezanih za zdravlje, bolest, pristup i skrb, (bio)medicinu, (bio)tehnologiju te druge dimenzije različitih interakcija i dinamike života, a sve njih na otvorenju skupa pozdravila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. istaknuvši kako će se HZHM uvijek zalagati za human, etičan i plemenit pristup hitnim, ali i svim ostalim pacijentima.
Na skupu je voditeljica Odjela za edukacije HZHM-a Sanja Predavec, dr. med. održala prezentaciju o primjeni Nacionalnih smjernica za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb koju je pripremila u suradnji s primarijus Grba-Bujević i Sašom Balijom, mag. med. techn. iz Odjela za sestrinstvo HZHM-a.
Kako bi se unaprijedilo akutno zbrinjavanje pacijenata kojima je potrebna palijativna skrb, HZHM je 2015. godine izdao priručnik Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb. Priručnik sadrži općenite informacije o palijativnoj skrbi, opise hitnih stanja i informacije o specifičnom kliničkom prosuđivanju pri zbrinjavanju pacijenta, kao i o komunikaciji s pacijentom i obitelji. Zapravo, priručnik djelatnicima hitne medicinske službe pruža smjernice za rad s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb i njihovim obiteljima te sadrži i dio koji se odnosi na savjetovanje obitelji umirućeg pacijenta, odlučivanje o primjerenosti medicinskih postupaka i načinu priopćavanja loših vijesti.
U izlaganju, doktorica Predavec istaknula je važnost temeljnih principa moderne medicinske etike, odnosno bioetike u palijativnoj skrbi, a to su dobročinstvo, neškodljivost, autonomnost i pravednost. I dok su dobročinstvo i neškodljivost vođeni maksimalnom dobrobiti i minimalnom štetom za bolesnika, autonomija se temelji na pravu pacijenta da sam donese odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju daljnjih postupaka. Pravednost, pak, predstavlja načelo kojim se zdravstveni radnici vode u rješavanju različitih stručnih mišljenja i stavova, a koji su najčešći razlog nepovjerenja bolesnika u odluke.
Karlovački znanstveno-stručni skup održan je u organizaciji Opće bolnice Karlovac, a u suradnji s Medicinskim fakultetom i Fakultetom zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Veleučilištem u Karlovcu, Hrvatskim bioetičkim društvom, Hrvatskim liječničkim zborom - Podružnica Karlovac i Integrativnim centrom mentalnog zdravlja.
