Na poziv Stručnog savjeta Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. je na njihovom sedmom sastanku u ponedjeljak, 23. studenog 2015., održala predavanje na temu Izazovi medicine u migracijskoj krizi u Velikoj dvorani HLZ-a u Zagrebu. Uz nju, o ovoj aktualnoj temi, na sastanku su govorile i voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH prof. dr. sc. Antoinette Kajić-Rak te predsjednica podružnice KoHOM-a Vukovarsko-srijemske županije Ljiljana Ćenan, dr. med. Zbog izuzetne važnosti teme sastanku je prisustvovao ministar zdravlja prim. dr. Siniša Varga, dr. med. te, naravno, predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med. i predsjednica Stručnog savjeta HLZ-a prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med.
Ovom prigodom ministar zdravlja pohvalio je liječnike koji su na terenu zbrinuli velik broj izbjeglica i migranta te je istaknuo važnost Kriznog stožera Ministarstva zdravlja koji koordinira rad zdravstvenih službi na terenu i pruža im logističku potporu. „Hijerarhijski organizirano zdravstvo svojom brzom uspostavom i dobrim protokolima daje dobre rezultate čemu u prilog idu i podaci o preko 18 tisuća pruženih zdravstvenih usluga, preko četiri tisuće hospitalizacija te odsutnost bilo kakvih epidemija i zaraza i sprečavanje njihovog razvoja“, zaključio je prim. dr. Siniša Varga, dr. med.
Izbjeglice i migranti u Europu pretežno ulaze preko Grčke, a do svojih željenih odredišta – zemalja Zapadne Europe, prolaze i kroz Hrvatsku. Voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH naglasila je kako je u Hrvatsku od sredine rujna ušlo preko 436 tisuća izbjeglica i migranta te da se, unatoč zimskim temperaturama, njihov priljev ne smanjuje. Istaknula je i da je, prema podacima UNHCR-a, najveći broj ljudi iz Sirije, Afganistana i Eritreje, a dolaze još i iz Bangladeša, Gambije, Iraka, Nigerije, Pakistana, Somalije i Sudana. Demografski podaci, dodala je prof. dr. sc. Antoinette Kajić-Rak, ukazuju na to da je većinom riječ o muškarcima te da među izbjeglicama i migrantima ima 14 posto žena i 20 posto djece.
Ravnateljica HZHM-a, ujedno i načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravlja prisutne je upoznala s učestalim zdravstvenim problemima izbjeglica i migranta. Ukupno 32% otpada na respiratorne infekcije, 22% tiče se promjena na koži stopala, 7% opće slabosti i umora i 6% pothlađenosti. Komplikacije u trudnoći čine 5% dijagnoza, a dehidracija i dijareja javile su se u 4 odnosno 3% slučajeva, dok na ostale dijagnoze otpada 21%. Prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. navela je izazove za zdravstveni sustav zemalja odredišta uključujući Tursku, Libanon, Njemačku i Belgiju, a potom je govorila o poduzetim aktivnostima pri pružanju medicinske skrbi izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj. Krizni stožer Ministarstva zdravlja, istaknula je, izradio je mjere za zaštitu od zaraznih bolesti, propisao je sadržaj zdravstvenog pregleda osoba tražitelja azila i azilanata te stranaca pod privremenom zaštitom, sastavio listu potrebnih lijekova i medicinske opreme te uspostavio protokol u slučaju pojave zaraznih bolesti, itd. Primarius Grba-Bujević osvrnula se i na odličnu organizaciju zdravstvene zaštite izbjeglica i migranta u kampovima Tovarnik i Opatovac te u zimskom prihvatno-tranzitnom centru Slavonski Brod. Također, pohvalila je predan rad svih zdravstvenih djelatnika na terenu, a posebno je istaknula velik doprinos djelatnika hitne medicinske službe koji od ulaska prvih izbjeglica i migranta u RH pružaju neophodnu hitnu medicinsku skrb potrebitima.
Posljednje u nizu zanimljivih predavanja održala je Ljiljana Ćenan, dr. med. koja je prisutnima predstavila ulogu liječnika obiteljske medicine u skrbi za izbjeglice i migrante, koji su istodobno morali organizirati nesmetan rad svojim ordinacijama u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali i omogućiti primarnu zdravstvenu skrb u kampovima Opatovac i Tovarnik.
