U prva četiri mjeseca rada, civilna Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) imala je čak 380 intervencija, što potvrđuje njezinu važnost u osiguranju kvalitetne, brze i dostupne hitne medicinske skrbi svim građanima i posjetiteljima Republike Hrvatske kojima je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje. HHMS je u protekla četiri mjeseca pokazao iznimnu učinkovitost te je, kao strateški projekt Vlade RH, u potpunosti opravdao ulaganje.
Tim HHMS-a Split bilježi najviše intervencija
HHMS je s dnevnim letovima krenuo 30. ožujka 2024. godine paralelno iz četiri baze – Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba, a početkom srpnja su, u skladu s ugovorima koje je Ministarstvo zdravstva sklopilo s pružateljem usluge HHMS-a, uvedene i noćne intervencije u jadranskim bazama. Najviše intervencija, 186, imali su timovi HHMS-a s bazom u Splitu, 165 intervencija timovi HHMS-a smješteni u bazi Rijeka, 22 intervencije timovi HHMS-a s bazom u Zagrebu te sedam intervencija timovi HHMS-a s bazom u Osijeku.
Helikopteri mogu slijetati na manje površine
Specijalizirani helikopteri značajno olakšavaju kvalificiranom medicinskom osoblju pristup hitnim pacijentima jer mogu slijetati na različite i znatno manje površine. Time se izravno utječe na brzinu zbrinjavanja hitnih pacijenata i uvelike skraćuje njihov prijevoz do odgovarajuće bolnice, što je posebno važno za udaljena i teško dostupna područja gdje je brzina odgovora često ograničena geografskim i infrastrukturnim izazovima. Uz uobičajena mjesta slijetanja, poput otoka Brača, Hvara, Visa, Šolte, Korčule, Lastova, Malog Lošinja, Raba, Cresa i Paga, timovi HHMS-a do sada su intervenirali i na otocima Ilovik, Susak i Unije u Primorsko-goranskoj županiji te na otoku Kornatu u Šibensko-kninskoj županiji, kao i na otoku Molatu u Zadarskoj županiji. Osim otoka, timovi HHMS-a zabilježili su i intervencije na autocesti A1, Jadranskoj magistrali (D8), ali i u Baški, Bujama, Čakovcu, Čabru, Glini, Gospiću, Gradcu, Hrvatskoj Kostajnici, Karlobagu, Klenovici, Kninu, Lukovom Šugarju, Makarskoj, Novalji, Puli, Saborskom, Slivnu, Stinici, Topuskom, Umagu, Virovitici, Vojniću itd.
Tri vrste intervencija
Timovi HHMS-a provede tri vrste intervencija, primarne, sekundarne i međubolničke za akutno životno ugrožene pacijente, a dosad su imali 21 primarnu, 340 sekundarnih i 19 međubolničkih intervencija. Najučestaliji razlog izlaska tima HHMS-a na primarnu intervenciju bilo je zbrinjavanje osoba s bolestima srca i/ili boli u prsima, a slijede intervencije vitalno ugroženih osoba uslijed ozljeda zadobivenih nesretnim slučajem, a potom u ronilačkim nesrećama te uslijed jakih alergijskih reakcija i neuroloških poremećaja. Najveći broj sekundarnih intervencija odnosio se na kritično oboljele i/ili ozlijeđene pacijente, a slijede intervencije zbrinjavanja osoba s dijagnozom traume, dokazanog akutnog infarkta miokarda s elevacijom ST-segmenta te moždanog udara.
Ukupno 268 intervencija brzih brodica
Uz HHMS, uspostavljena je i pomorska hitna medicinska služba brzim brodicama koja je smanjila izoliranost otoka i nedostupnih obalnih područja te osigurala još veću dostupnost hitne medicinske skrbi tamošnjim stanovnicama i njihovim posjetiteljima. Od travnja prošle godine, kada je prva brza brodica isporučena Dubrovniku, do danas, flota za pružanje hitne medicinske skrbi zabilježila je 268 uspješnih intervencija, čak i po nepovoljnim vremenskim uvjetima. Pri tom je brodica smještena u Supetru na Braču imala 80 intervencija, brodica u Šibeniku 64, Malom Lošinju 24, Rabu 42, Zadru 41 i Dubrovniku 17 intervencija.
Dodatni turistički timovi HMS-a
Uz redovite timove HMS-a čiji se broj donošenjem nove Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza u RH povećao, građanima i posjetiteljima je tijekom turističke sezone na raspolaganju i 18 dodatnih timova HMS-a koji su smješteni na frekventnim lokacijama duž hrvatskih prometnica. S 24-satnim dežurstvima dodatni timovi započeli su 14. lipnja 2024. godine, a dosad su imali 1.412 intervencija tijekom kojih su zbrinuli 1.433 pacijenata.
Velik broj intervencija i spašenih života ističe važnost hitne medicinske službe u očuvanju života i zdravlja građana i posjetitelja RH, ali i njenu ključnu ulogu u osiguranju zdravstvene sigurnosti, što je iznimno važno s aspekta održivog rasta i razvoja turizma.
