O smjernicama za zbrinjavanje akutnog moždanog udara u hitnoj medicini govorila je danas na predavanju održanom u sklopu projekta eUsavršavanje prim. dr. sc. Svjetlana Šupe, dr. med., spec. neurologije, subspec. intenzivne medicine iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Svake dvije sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, svaka četvrta osoba tijekom života pretrpi neki oblik moždanog udara, dok svake četiri minute jedna osoba umre od njegovih posljedica. Kod sumnje na moždani udar ključna je brzina u cilju što ranijeg započinjanja liječenja, a time i boljeg kliničkog ishoda, jer "vrijeme je mozak, minute su važne", istaknula je doktorica Šupe.
"U cilju pravovremenog prepoznavanja simptoma moždanog udara važna je edukacija, brzi prehospitalni postupci i hitan transport uz tzv. 'crveni alarm' - prenotifikaciju pozivom OHBP-u o bolesniku sa simptomima moždanog udara", rekla je doktorica Šupe. Naglasila je da suvremene metode hitnog liječenja moždanog udara - reperfuzijske kod ishemijskog moždanog udara (tromboliza, mehanička trombektomija) te operativno neurokirurško/endovaskularno embolizacijsko liječenje kod subarahnoidalnog krvarenja, značajno smanjuju mortalitet i invaliditet kao posljedicu moždanog udara. "Telemedicinska konzultacija važna je u procjeni modaliteta liječenja i potrebi hitnog transporta kod indiciranih bolesnika u specijalizirane centre za liječenje moždanih udara ("Comprehensive Stroke Center") u situacijama kada ih primarni centri nisu u mogućnosti zbrinuti", zaključila je doktorica Šupe.
Predavanje Smjernice za zbrinjavanje akutnog moždanog udara u hitnoj medicini danas su pratile prve dvije grupe zdravstvenih djelatnika iz zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba, a isto će se za preostale dvije grupe polaznika održati 26. siječnja 2023. godine.
Projekt eUsavršavanje provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) s ciljem stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja zdravstvenih djelatnika županijskih zavoda za hitnu medicinu na daljinu, bržeg protoka informacija i unapređenja kvalitete hitne medicinske skrbi. Za stjecanje novih znanja i vještina uz pomoć moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije, HZHM je osigurao gotovo pet milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda.
