Zdravstveni djelatnici izvanbolničke hitne medicinske službe (HMS) jučer su u sklopu projekta eUsavršavanje imali priliku usavršiti svoja znanja o indikacijama za upotrebu transportnog mehaničkog ventilatora na predavanju Jasne Topić, dr. med. iz Opće bolnice Karlovac te se pobliže upoznati s dječjim osipnim bolestima, uključujući rano prepoznavanje meningokokne bolesti na predavanju Sanje Zember, dr. med. sa Sveučilišta Sjever.
Indikacije za korištenje transportnog mehaničkog ventilatora / NIV u hitnoj medicini
"Mnogo je dokaza da uporaba NIV-a uz nazalnu ili full face masku reducira potrebu za intubacijom i povezanim komplikacijama, smanjuje mortalitet i boravak u bolnici za određene bolesnike", rekla je na predavanju doktorica Topić, inače specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine te subspecijalistica intenzivne medicine. Mehanička ventilacija primjenjuje se kod akutne i kronične respiratorne insuficijencije, nastavila je Jasna Topić, dr. med. te dodala kako je potrebno razlikovati etiologiju respiratornog zatajenja radi adekvatnog odabira modaliteta i parametara ventilacije, ali i poznavati kontraindikacije za primjenu NIV-a. Za uspjeh ovog postupka važna je klinička procjena svakog bolesnika uz poznavanje uzroka respiratornog zatajenja, zatim adekvatan odabir maske, postavki ventilacije te monitoring bolesnika i vitalnih parametara, zaključila je doktorica Topić.
Predavanje Indikacije za korištenje transportnog mehaničkog ventilatora / NIV u hitnoj medicini u realnom vremenu pratili su djelatnici zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba, dok će se isto za preostale dvije grupe polaznika održati 8. prosinca 2022. godine.
Osipne bolesti dječje dobi / rano prepoznavanje bolesnika s invazivnom meningokoknom bolešću i postupak
Osip na koži djeteta česta je pojava u svakodnevnoj praksi, no s kliničkog stajališta važno je razlikovati virusne od bakterijskih infekcija, odnosno osipe posredovane isključivo imunološkim mehanizmima, istaknula je na predavanju infektologinja Sanja Zember. Virusne osipne bolesti su samoizlječive i u rijetkim slučajevima iziskuju specifično antivirusno liječenje, dok pojava osipa u sklopu bakterijskih, gljivičnih ili parazitarnih bolesti zahtijeva hitno započinjanje antimikrobnog liječenja, a osipe posredovane isključivo imunološkim mehanizmima nužno je liječiti supresijom imunološke reakcije.
"Prema kliničkom izgledu razlikuju se makulopapulozni, vezikulozni i petehijalni osipi. U prvim satima nespecifični, makulopapulozni osip, koji ne anemizira u potpunosti, s centralnim sitnim petehijama, patognomoničan je nalaz za meningokoknu bolest koju uzrokuje Neisseria meningitidis", pojasnila je doktorica Zember te dodala da se u inavanzivne meningokokne bolesti ubrajaju sepsa, sepsa s meningitisom i meningitis. Meningokok je najčešći uzročnik meningitisa u djece od dvije do pet godina i drugi najčešći uzročnik meningitisa u odraslih. "15 do 20 % slučajeva invazivne meningokokne bolesti razvija se kao fulminantna meningokokcemija koja najčešće zahvaća dojenčad i malu djecu, a karakterizira je ekstremno brz razvoj bolesti uz smrtnost veću od 40 % te mnogi bolesnici umiru tijekom prvih 12 sati bolesti ili najkasnije unutar 48 sati od hospitalizacije", upozorila je doktorica Zember. Stoga je iznimno važno započeti parenteralnu antimikrobnu terapiju pri najmanjoj sumnji na meningokoknu infekciju jer o tome ovisi i sam ishod bolesti.
Predavanje Osipne bolesti dječje dobi / rano prepoznavanje bolesnika s invazivnom meningokoknom bolešću i postupak pratili su djelatnici iz zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, dok je predavanje za preostale dvije grupe polaznika najavljeno za 8. prosinca 2022. godine.
Projekt eUsavršavanje, odnosno Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) s ciljem stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja zdravstvenih djelatnika županijskih zavoda za hitnu medicinu, bržeg protoka informacija i unapređenja kvalitete hitne medicinske skrbi. Za stjecanje novih znanja i vještina na daljinu, uz pomoć moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije, HZHM je osigurao gotovo pet milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda.
