Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje) nastavljen je u studenom 2022. godine novim setom predavanja usmjerenim na teme iz područja kardiologije i intenzivne medicine.
Pristup bolesniku s akutnim poremećajem srčanog ritma u hitnoj medicini
"Bilo koja bolest srca, uključujući i kongenitalne abnormalnosti strukture ili funkcije može uzrokovati poremećaj srčanog ritma", naglasio je na predavanju ravnatelj Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "Srčana" prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, dr. med. te dodao da su poremećaji elektrolita, hipoksija, hormonski poremećaji te lijekovi i otrovi sistemski čimbenici koji mogu uzrokovati ili doprinijeti poremećaju ritma.
"Iako anamneza i fizikalni pregled mogu otkriti aritmiju i ukazati na moguće uzroke, za postavljanje dijagnoze potrebno je snimiti EKG ili, što je ipak manje pouzdano, ali u hitnoj medicini sigurno dostupno, papirnatu traku ritma, po mogućnosti tijekom pojave simptoma kako bi se utvrdio odnos između simptoma i ritma", istaknuo je ravnatelj "Srčane". Asimptomatske aritmije bez ozbiljnih rizika ne zahtijevaju liječenje, dok simptomatske mogu zahtijevati liječenje kako bi se poboljšala kvaliteta života. Međutim, aritmije koje mogu ugroziti život treba liječiti i to uvijek predstavlja velik izazov u hitnoj medicini, rekao je prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, dr. med. i nastavio kako je najčešće riječ o izravnoj antiaritmičkoj terapiji, dok "u hitnoj medicini možemo očekivati da će biti potrebno nekad učiniti i defibrilaciju, odnosno hitnu intervenciju kod zastoja srca".
Zanimljivo predavanje Pristup bolesniku s akutnim poremećajem srčanog ritma u hitnoj medicini pratili su djelatnici zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije, a isto će se za preostale tri grupe polaznika održati 10., 17. i 24. studenog 2022. godine.
Bol u prsnom košu / AKS u hitnoj medicini
O akutnom koronarnom sindromu (AKS) govorio je na drugom predavanju pomoćnik ravnatelja Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "Srčana" izv. prof. prim. dr. sc. Mario Ivanuša, dr. med., a tom prilikom je istaknuo: "Anamnestički podatci o duljini trajanja vodećeg simptoma - protrahirane stenokardije ili drugih smetnji koji upućuju na AKS čine jedno od temeljnih pitanja za odabir optimalne strategije liječenja."
Nastavio je kako stalan nadzor vitalnih funkcija bolesnika i primjena lijekova sukladno smjernicama smanjuju mogućnost nastanka hemodinamske nestabilnosti, životno ugrožavajućih aritmija i drugih neželjenih komplikacija te poboljšavaju ishod AKS-a. "Zbog izrazite ovisnosti uspjeha liječenja akutnog koronarnog sindroma (AKS) o vremenu koje je proteklo od nastupa simptoma, izvanbolnički postupak zbrinjavanja bolesnika bitno utječe na ishod liječenja i životnu prognozu", zaključio je izv. prof. prim. dr. sc. Mario Ivanuša, dr. med..
Predavanje Bol u prsnom košu / AKS u hitnoj medicini pratili su djelatnici zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, a isto će se za preostale tri grupe polaznika održati 10., 17. i 24. studenog 2022. godine.
Pristup bolesniku sa sepsom u hitnoj medicini
Kako u hitnoj medicini pristupiti bolesniku sa sepsom, najčešćim uzročnikom smrti u bolnicama, zdravstvenim djelatnicima hitne medicinske službe (HMS) objasnio je na predavanju Luka Jerković, dr. med. iz Opće bolnice Karlovac.
Istaknuo je kako su, zbog prirode posla, liječnici u HMS-u ograničeni s vremenom što onemogućava detaljno uzimanje anamneze i proučavanje medicinske dokumentacije, dok se u procjeni stanja bolesnika većinom oslanjaju na metode fizikalnog pregleda, bez mogućnosti provođenja laboratorijskih i radioloških pretraga. No, upravo je početno zbrinjavanje i liječenje pacijenata sa sepsom bitno za smanjenje mortaliteta i neželjenih ishoda prouzrokovanih zakašnjelom medicinskom intervencijom kod takvih pacijenata. Stoga je doktor Jerković na predavanju prikazao epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku i liječenje sepse s posebnim osvrtom na pristup bolesniku sa sepsom u hitnoj medicini.
Predavanje Pristup bolesniku sa sepsom u hitnoj medicini pratili su djelatnici zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba, dok je predavanje za preostale tri grupe polaznika najavljeno za 10., 17. i 24. studeni 2022. godine.
Projekt Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje) provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu s ciljem stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja zdravstvenih djelatnika županijskih zavoda za hitnu medicinu na daljinu, bržeg protoka informacija i unapređenja kvalitete hitne medicinske skrbi. Za stjecanje novih znanja i vještina uz pomoć moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije, HZHM je osigurao gotovo pet milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda.
