"Zadaća cjelokupnog društva je jačati kapacitete za unaprjeđenje i osnaživanje mentalnog zdravlja cjelokupne populacije jer je ulaganje u mentalno zdravlje – ulaganje u blagostanje društva u cjelini", istaknula je voditeljica Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med. na predavanju održanom u utorak, 28. siječnja 2025., za zdravstvene djelatnike primarne zdravstvene zaštite u sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Mentalno zdravlje je integralni dio cjelokupnog zdravlja, nastavila je prof. dr. sc. Štimac Grbić, a obuhvaćeno je i u definiciji zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije: "Zdravlje je stanje potpunoga tjelesnoga, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći; ono je osnovno ljudsko pravo." Prema procjeni opterećenja bolestima za Hrvatsku, mentalni poremećaji su na četvrtom mjestu među vodećim skupinama, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda. Najveći broj hospitaliziranih je u dobi od 20 do 59 godina, što mentalne poremećaje svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi, a čak 80 posto hospitaliziranih pacijenata s mentalnim poremećajima dolazi kroz hitni prijem, što pokazuje da je problem neprepoznat na razini primarne zdravstvene zaštite, naglasila je na predavanju prof. dr. sc. Štimac Grbić.
"Prepoznavanje i pravovremeno liječenje poremećaja mentalnog zdravlja na primarnoj razini zdravstvene zaštite iznimno je važno, posebno imajući na umu da na jednu osobu koja je u sustavu psihijatrijske skrbi dolaze dvije koje nisu vidljive", rekla je prof. dr. sc. Štimac Grbić te upozorila na problem nedovoljne uključenosti drugih struka, poput kliničkih psihologa, radnih terapeuta, pedagoga, socijalnih radnika te dodatno educiranih medicinskih sestara u taj proces. Dodala je i da je u Hrvatskoj 15,5 psihijatara na 100 000 stanovnika, dok, primjerice, Nizozemska ima 24,2, skandinavske zemlje više od 25, a Njemačka 28 psihijatara na 100 000 stanovnika. Ipak, Hrvatska ima više psihijatrijskih postelja od prosjeka Europske unije.
Hrvatski sabor usvojio je Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja u RH do 2030. koji definira dugoročne ciljeve za unaprjeđenje postojećih i razvoj novih modela zaštite mentalnog zdravlja, a kako bi se smanjila pojava mentalnih poremećaja, invaliditeta povezanih s njima te povećala dostupnost skrbi na cijelom području RH. Ti ciljevi su unapređenje mentalnog zdravlja cjelokupne populacije, reorganizacija i reorijentacija sustava zaštite mentalnog zdravlja iz sustava koji se temelji u najvećoj mjeri na bolničkoj skrbi na sustav koji većinu svojih usluga pruža u zajednici u skladu s potrebama korisnika, kao i intersektorska i multidisciplinarna suradnja uz angažman korisnika u kreiranju i provedbi intervencija te poštivanje ljudskih prava. Reorijentacija skrbi, pojasnila je prof. dr. sc. Štimac Grbić, podrazumijeva organizaciju zaštite mentalnog zdravlja u većoj mjeri na primarnoj razini zdravstvene zaštite, veću dostupnost psihološke podrške u primarnim društvenim zajednicama kao što su obitelj, škola, radno mjesto, ali i organiziranje mobilnih psihijatrijskih timova za pružanje svih intervencija, uključujući farmakoterapiju, psihoterapiju i socijalnu terapiju u zajednici, odnosno u domu korisnika. Na tom tragu, a u sklopu projekta Mobilni timovi u zajednici koji se provodi u Klinici za psihijatriju Vrapče uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva, uspostavljen je model rehabilitacijskoga mobilnog tima koji se može koristiti na cijelom području RH u izvornom modelu ili se može prilagoditi lokalnim potrebama regije.
