Edukacija na daljinu: Opća i klinička primjena vitamina D

O općoj i kliničkoj primjeni vitamina D govorila je klinička nutricionistica prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb na predavanju održanom u utorak, 18. veljače 2025., za zdravstvene djelatnike primarne zdravstvene zaštite, a u sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

"Vitamin D pruža brojne zdravstvene prednosti koje u konvencionalnim medicinskim krugovima često ostaju neprepoznate, osim njegove dobro poznate uloge u zdravlju mišićno-koštanog sustava", rekla je prof. dr. sc. Vranešić Bender te istaknula da optimalan status vitamina D u krvi ima povoljan utjecaj na prenatalno zdravlje, trudnoću, funkciju mozga, integritet crijevne i kožne barijere, imunosni odgovor, prevenciju malignih bolesti i metaboličko zdravlje te zdravlje kardiovaskularnog sustava. Koncentracija vitamina D u krvi veća od 75 nmol/L može se povezati sa smanjenim rizikom od bolesti i smrtnosti u usporedbi s koncentracijama manjim od 50 nmol/L, a nažalost čak 60 posto stanovnika srednje Europe i 25 posto stanovništva SAD-a ima niske koncentracije vitamina D.

Suradnjom kliničara različitih disciplina još 2016. godine u Hrvatskoj su objavljene Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih koje služe kao alat za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D. Smjernice sadrže preporučene vrijednosti vitamina D za opću populaciju i za rizične skupine, a razrađene su po dobi. Također, sadrže i kliničke preporuke doza vitamina D kod metaboličkog sindroma i masne jetre, šećerne bolesti, bolesti štitnjače, autoimunih bolesti, bolesti gastrointestinalnog trakta (celijakije, upalne bolesti crijeva), neuroloških bolesti (cerebrovaskularne bolesti, multipla skleroza, epilepsija, demencija, neuromuskularne bolesti, ekstrapiramidne bolesti, rijetke neurološke bolesti) i drugih.

Osobama koje su izložene čimbenicima rizika ili boluju od određenih bolesti uputno je odrediti koncentraciju vitamina D u krvi i u skladu s rezultatom uvesti nadomjesnu terapijsku dozu, a potom i dozu održavanja, naglasila je na predavanju prof. dr. sc. Vranešić Bender, dok se onima bez jasno utvrđenih indikacija ne preporučuje rutinsko laboratorijsko određivanje razine vitamina D zbog nedostatka dokaza iz kliničkih studija.

Podijeli: