O akutnom zbrinjavanju boli govorila je jučer Paola Bajlo, dr. med., spec. hitne medicine iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb na predavanju održanom za djelatnike izvanbolničke hitne medicinske službe u sklopu edukacija na daljinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

"Bol je najčešći razlog traženja hitne medicinske pomoći bilo u izvanbolničkom ili bolničkom okruženju, ali unatoč tome ostaje nedovoljno prepoznata, priznata, procjenjivana i nedovoljno liječena", rekla je tom prigodom doktorica Bajlo te upozorila na posljedice oligoanalgezije, odnosno neadekvatnog zbrinjavanja boli hitnih pacijenata kako u izvanbolničkim tako i u bolničkim uvjetima. "Na sustavnoj razini posljedice uključuju velike zdravstvene troškove, smanjenje učinkovitosti sustava i smanjenje radne sposobnosti populacije, dok na razini pojedinaca bol uzrokuje fiziološke posljedice, poput tahipneje, hipertezije i povišenja intrakranijskog tlaka te rizika od kronifikacije boli", naglasila je doktorica Bajlo.

Nerijetko je razlog oligoanalgezije ograničena dostupnost analgezije, potom strah od opioida, bilo da je riječ o ovisnosti ili zlouporabi, ali i nemogućnost osoblja da ordinira određene vrste analgezije te preopterećenost hitnih prijema, kao i nedostatno znanje o zbrinjavanju boli. Stoga je doktorica Bajlo polaznicima predstavila smjernice za liječenje akutne boli u hitnoj medicini koje je Europska inicijativa za bol izradila pod pokroviteljstvom Europskog društva za hitnu medicinu, a koje uključuju nefarmakloške i farmakološke metode s prilagođenim pristupom za različite dobne skupine pacijenata.