Ugrizi zmija otrovnica bili su tema predavanja dr. sc. Svjetlane Karabuve, dr. med. iz Klinike za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Split održanog danas u okviru Programa e-Usavršavanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
U prvom od dva najavljena predavanja infektologinja Svjetlana Karabuva istaknula je da se u Europi godišnje zabilježi oko 7500 zmijskih ugriza pri čemu 1000 osoba razvije tešku kliničku sliku sustavnog otrovanja, dok prosječno četiri osobe umru od posljedica trovanja zmijskim otrovom. Najopasnija europska zmija otrovnica - poskok (Vipera ammodytes), ujedno je i najrasprostranjenija otrovnica u RH. Pretežno obitava u južnim, krševitim krajevima, a može se prepoznati po trokutastoj, srcolikoj glavi s karakterističnim roščićem na njezinom vrhu. Odrasli primjerci ove zmije u svojim otrovnim žlijezdama imaju 10 do 45 mg otrova te jedinim ugrizom izlučuju prosječno 20 mg otrova što može biti smrtonosna doza za čovjeka.
"Iako ugrizi zmija otrovnica imaju sličnu kliničku sliku u odraslih i djece, težina kliničke slike otrovanja ozbiljnija je u djece i komplikacije ofidizma češće su u dječjoj dobi", naglasila je infektologinja Karabuva. Dodala je da su kod bolesnika liječenih u Klinici za infektologiju KBC-a Split najčešće uočene lokalne komplikacije bile hemoragična bula i sindrom mišićnih odvojaka, dok su najučestalije opće komplikacije bile kljenuti moždanih živaca. Ofidizam zahtjeva hitno medicinsko zbrinjavanje, a prvu pomoć mogu pružiti i očevici. Osoba koju je ugrizla zmija otrovnica treba mirovati, dok je mjesto ugriza potrebno očistiti, a zahvaćeni ekstremitet pažljivo imobilizirati te osobu hitno prevesti u bolnicu.
"Na našem području primjena antiviperinog seruma preporuča se u slučajevima srednje teške i teške kliničke slike otrovanja, posebno u djece, stoga je uporaba istog zabilježena nešto češće nego što je to u sukladnosti s težinom kliničke slike otrovanja", napomenula je dr. sc. Svjetlana Karabuva, dr. med. te konstatirala kako primjenom navedenog seruma koje je proizvodio Imunološki zavod u Zagrebu nisu zabilježene ni rane ni kasne komplikacije primjene istog.
Uporabom informacijsko-komunikacijskih tehnologija, Hrvatski zavod za hitnu medicinu omogućio je da zdravstveni radnici s otoka Brača, Lastova, Mljeta, Raba, Malog Lošinja i Cresa te iz Metkovića, Ozlja i Duge Rese u realnom vremenu prate ovo aktualno predavanje. U sklopu Programa e-Usavršavanje, isto predavanje najavljeno za 24. rujan 2020. moći će pratiti zdravstveni radnici u Trilju, Vrlici, Slunju, Vojniću, Ogulinu, ali i na otocima Visu i Hvaru.
