Kako procijeniti kognitivne funkcije kod osoba starije životne dobi objasnio je danas na predavanju održanom u sklopu e-Usavršavanja djelatnicima primarne zdravstvene zaštite na udaljenim i teže dostupnim područjima prof. prim. dr. sc. Nenad Bogdanović, dr. med., specijalist gerijatrije iz Sveučilišne bolnice Karolinska u Stockholmu te ujedno gostujući profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i član Povjerenstva za gerijatriju Ministarstva zdravstva RH.
"Incidencija kognitivnih poremećaja i demencije raste sa starošću tako da osam posto 75-godišnjaka ima simptome demencije, dok kod 90-godišnjaka prevalencija raste do 40 posto", rekao je tom prigodom prof. prim. dr. sc. Nenad Bogdanović, dr. med. te istaknuo kako, nažalost, čak tri od četiri pacijenta s demencijom nisu prepoznata u okviru primarne zdravstvene zaštite. Rano prepoznavanje kognitivnih poremećaja na toj razini zahtjeva strukturirani pristup koji uključuje prevenciju, dijagnostiku te liječenje u suradnji sa specijalistima, kao i kontinuiranu skrb.
Poremećaji pamćenja, poremećaji planiranja i smanjena inicijativa, teškoće u orijentaciji u prostoru, teškoće s govorom i kontrolom osjećaja te smanjenje logičkog razmišljanja – simptomi su koji indiciraju kognitivnu bolest, naveo je prof. prim. dr. sc. Nenad Bogdanović, dr. med. te dodao da se kognitivni status može ispitati pomoću nekoliko jednostavnih testova. Osnovnim ispitivanjem kognitivnih funkcija nastoji se utvrditi ima li osoba kognitivno oštećenje te je li ono posljedica demencije ili neke druge bolesti, uključujući tumor na mozgu, hormonalne promjene, anemiju itd. Također, ispitivanjem se može utvrditi koja funkcionalna oštećenja demencija uzrokuje i treba li ispitivana osoba na daljnje pretrage u klinike za kognitivne poremećaje.
Osobama starijim od 75 godina sa sumnjom na poremećaj kognitivnih funkcija trebalo bi procijeniti kognitivne sposobnosti u svrhu ranog otkrivanja i liječenja rizičnih faktora, naglasio je prof. prim. dr. sc. Nenad Bogdanović, dr. med. te zaključio kako temeljna kognitivna procjena uključuje: strukturiranu povijesti bolesti, procjenu tjelesnog i psihičkog stanja, vađenje krvi i EKG-a, snimanje mozga, upotrebu kognitivnih testova (Mini-mental i Mini-Cog), razgovore sa skrbnikom te procjenu funkcionalne sposobnosti i aktivnosti.
Zahvaljujući modernoj videokonferencijskoj opremi, predavanje Pristup procjeni kognitivne slabosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prof. prim. dr. sc. Nenada Bogdanovića, dr. med. danas su u realnom vremenu pratili djelatnici Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa te domova zdravlja "Dr. Ante Franulović", Dubrovnik, Gospić, Korčula, Korenica, Novalja, Ogulin, Orahovica, Otočac, Ozalj, Pitomača, Senj, Slatina, Slunj, Vojnić, Splitsko-dalmatinske županije i Primorsko-goranske županije.
