Dolaskom ljeta sve je više ronilaca u Jadranu, a kako im pomoći u slučaju razvoja dekompresijske bolesti – djelatnicima izvanbolničke hitne medicinske službe i zdravstvenim djelatnicima na udaljenim lokacijama objasnio je načelnik Odjela za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu splitskog Zavoda za podmorsku medicinu pukovnik Hrvoje Stipančević, dr. med. na današnjem predavanju održanom u sklopu e-Usavršavanja.
"Dekompresijska bolest skup je znakova i simptoma koji se razviju uslijed naglog smanjenja vanjskog tlaka kao posljedica pojave i širenja mjehurića inertnog plina u tjelesnim tekućinama i tkivima, a koji uzrokuju poremećaje funkcija i/ili oštećenja strukture tkiva", rekao je doktor Stipančević te dodao kako simptomi bolesti ovise o zahvaćenim tkivima i u pravilu se javljaju s odgodom i do 24 sata nakon izrona.
Algoritam postupanja u izvanbolničkim uvjetima prema osobi koja je razvila simptome dekompresijske bolesti započinje primjenom 100-postotnog kisika preko maske koja dobro prianja uz lice, a uz to je neophodno započeti parenteralnu rehidraciju kristaloidima i potom bolesnika žurno prevesti na terapijsku rekompresiju u hiperbaričnu komoru kako bi se uklonilo mjehuriće inertnog plina iz tkiva. Prilikom prijevoza takvog pacijenta potrebno je poštovati specifična pravila, primjerice u slučaju zračnog transporta bez kontrole tlaka u putničkoj kabini, zrakoplov ne smije letjeti na nadmorskoj visini većoj od 300 m, dok se neizbježne uspone tijekom cestovnog transporta preporučuje svladavati manjom brzinom.
Poseban naglasak na predavanju doktor Stipančević stavio je na mlađe ronioce na koje se industrija rekreacijskog ronjenja u posljednja dva desetljeća sve više usmjerava. Istaknuo je kako taj trend zabrinjava prvenstveno stoga što tjelesna i mentalna razvijenost djece nije dostatna za sigurno funkcioniranje ispod površine, kao i da uvjeti imerzije i udisanja komprimiranog zraka mogu imati brojne nepovoljne učinke na tjelesni i mentalni razvoj te djece. Osim toga, nastavio je pukovnik Hrvoje Stipančević, dr. med., medicina ronjenja kao empirijska disciplina počiva na iskustvima i opažanjima iz dokumentiranih slučajeva, a oni u pravilu opisuju stradavanja u populaciji profesionalnih ronilaca. Prilikom zbrinjavanja odraslih rekreacijskih ronilaca primjenjuju se isti principi uz punu svijest o razlikama koje postoje između tih populacija. Međutim, dodao je doktor Stipančević, u pedijatrijskim slučajevima količina nepoznanica se dramatično povećava, smjernice za dijagnostiku i liječenje pedijatrijske dekompresijske bolesti ne postoje, primjena standardiziranih principa zbrinjavanja postaje iznimno zahtjevna, a ishod neizvjestan. Stoga je nužno roditelje koji u ronilačkim centrima daju pristanak za pristup djece SCUBA ronjenju upoznati s ovim činjenicama, zaključio je doktor Stipančević.
Zahvaljujući modernoj videokonferencijskoj opremi, zanimljivo predavanje pukovnika Hrvoja Stipančević, dr. med. danas su u realnom vremenu mogli pratiti djelatnici svih županijskih zavoda za hitnu medicinu i Grada Zagreba, zatim djelatnici Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa te domova zdravlja "Dr. Ante Franulović", Dubrovnik, Gospić, Korčula, Korenica, Novalja, Ogulin, Orahovica, Otočac, Ozalj, Pitomača, Senj, Slatina, Slunj, Vojnić, Splitsko-dalmatinske županije, Primorsko-goranske županije i zdravstveni djelatnici Ministarstva obrane RH.
