S porastom popularnosti ronjenja neizbježno se povećava broj ronilačkih nesreća s kliničkim sindromom dekompresijske bolesti, stoga je danas na predavanju održanom u sklopu osnovnog Programa cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (e-Usavršavanje) Hrvoje Stipančević, dr. med. iz Zavoda za pomorsku medicinu Split zdravstvenim radnicima na udaljenim lokacijama predstavio algoritam postupka zbrinjavanja dekompresijske bolesti u izvanbolničkim uvjetima.
Dekompresijska bolest skup je znakova i simptoma koji se razviju uslijed naglog smanjenja vanjskog tlaka kao posljedica pojave i širenja mjehurića inertnog plina u krvi ili tkivu. "Širenje mjehurića uzrokuje poremećaje funkcija i/ili oštećenja strukture tkiva", naglasio je doktor Stipančević te dodao kako su simptomi bolesti raznovrsni jer ovise o zahvaćenim tkivima, a u pravilu se javljaju s odgodom i do 24 sata nakon sniženja vanjskog tlaka, odnosno izrona.
Liječenje se temelji na rekompresiji u hiperbaričnoj komori kako bi se uklonilo mjehuriće inertnog plina dušika iz organizma, što se provodi terapijom 100-postotnim kisikom. Algoritam postupanja u izvanbolničkim uvjetima prema osobi koja je razvila simptome dekompresijske bolesti započinje primjenom 100-postotnog kisika preko maske koja dobro prianja uz lice, a uz to je neophodno započeti intravensku nadoknadu tekućine i potom bolesnika žurno prevesti na daljnje liječenje u barokomoru. U slučaju zračnog transporta bez kontrole tlaka u putničkoj kabini, zrakoplov ne smije letjeti na nadmorskoj visini većoj od 300 m, dok se neizbježne uspone tijekom cestovnog transporta preporuča svladavati manjom brzinom, istaknuo je na predavanju doktor Stipančević.
Projekt e-Usavršavanje provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu s ciljem razvoja i jačanja ljudskih potencijala na svim razinama zdravstvene zaštite u RH. Predavanje su u realnom vremenu pratili djelatnici Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa i Zatvorske bolnice u Zagrebu te domova zdravlja "Dr. Ante Franulović", Dubrovnik, Gospić, Korčula, Korenica, Novalja, Ogulin, Orahovica, Otočac, Ozalj, Pitomača, Senj, Slatina, Slunj, Vojnić, Splitsko-dalmatinske županije i Primorsko-goranske županije.
